Tajna Zdravlja
U današnje vrijeme želimo izgledati i osjećati se što mlađe. Želimo živjeti duže, imati energije i osjećati se poletnije. Što su to slobodni radikali i kako utječu na starenje?
Slobodni radikali
Biljke primaju energiju od sunca te ju procesom fotosinteze prenosi na elektrone. Ta biljka svoje elektrone u niskom energetskom stanju nabija sunčevom energijom i oni prelaze u više energetsko stanje. Na taj način biljka pohranjuje energiju od sunca. Kada pojedemo biljku ti se elektroni (koji se sada nalaze u ugljikohidratima, bjelančevinama i masnoćama) unose u naše stanice i mi ih koristimo kao izvor energije.
Ti su elektroni puni energije, pa su stoga vrlo nestabilni – kao benzin. Benzin, nafta, dizel i ugljen su pretpovijesna biljna materija u kojoj je u obliku elektrona visoke energije pohranjena energija sunca. Kao što ne smijemo u gorivo ubaciti upaljenu šibicu jer bi svu tu energiju oslobodili odjednom, tako i naše stanice energiju otpuštaju kontrolirano, malo pomalo, sve dok se ne potroši.
Kada se potroši, tijelo te iskorištene elektrone šalje u molekulu kisika. Kisik jako voli elektrone. Dok tijelo bez žurbe polako oslobađa energiju tih elektrona, kisik nestrpljivo čeka. Tijelo kisiku ne da elektrone sa nabijenom energiju, već tek nakon što se ona potroši. Ali 1-2% svih elektrona nabijenih energijom iscure na mjesto gdje ih može dohvatiti kisik.
Kada se to dogodi kisik se od normalnog, relativno mirnog kisika pretvori u Hulka, odnosno u superoksid, a to je jedna vrsta slobodnih radikala. To je molekula koja može biti nestabilna, izvan kontrole i nasilno reaktivna. Taj superoksid pršti energijom, zbog čega može stvarati nered po stanici, rušiti stvari i naići na našu DNK.
Kada dođe u dodir s DNK on može oštetiti gene, a ako se oni ne poprave na vrijeme nastaje mutacija kromosoma koja može dovesti do raka. Tijelo tada poziva u pomoć antioksidanse. Antoksidansi se bacaju na superoksid i otimaju mu elektron nabijen energijom koji sada postaje ponovn običan kisik.
Oksidacijski stres
Ta pojava u kojoj molekule kisika uhvate elektrone i polude naziva se oksidacijski stres. Stanično oštećenje koje tako nastaje je važan uzrok starenja. Smatra se da su starost i bolest zapravo manfestacije oksidiranja tijela, kao i da je oksidacijski stres uzrok nastanka bora, gubitka pamćenja i narušavanja i zatajenja funkcija organa u starosti.
Kako utjecati na slobodne radikale
Proces oksidacije možemo spriječiti jedemo li hranu bogatu antoksidansima, kojih najviše ima u hrani biljnog porijekla.
“Starenje je bolest. Trajanje ljudskog života ovisi o količini oštećenja slobodnim radikalima koja se nakupljaju u stanicama. Kad se nakupi dovoljno oštećenja stanice više ne mogu normalno živjeti, pa jednog dana samo nestanu.”
Earl Stadtman, 1972.
