Tajna Zdravlja
Mi ljudi imamo dug i kompliciran odnos s hranom koju jedemo. Taj se odnos razvio do onoga s čime se danas susrećemo: epidemijom pretilosti koja je među vodećim uzročnicima smrti u današnjim zapadnim zemljama. Pretilost je bolest današnjice i odgovorni smo poduzeti sve što možemo kako bi ju prevenirali.
Što je pretilost?
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost definiraju se kao abnormalano ili prekomjerano nakupljanje masti koje predstavlja rizik za zdravlje ili umanjuje kvalitetu života.
Povijest pretilosti
Pretilost je u osnovi bolest obilja. 20. stoljeće ponudilo je prekretnicu. Kako je svijet postajao bogatiji, tako su se razvile tehnologije koje su dramatično povećale proizvodnju hrane. Više hrane, znači niže cijene, a niže cijene znači da je prekomjerna potrošnja dostupna sve većem broju ljudi.
Tehnologija – mobitel, internet, televizija i online kupovina, omogućila nam je da se doslovno ne moramo kretati. Danas, mnogo više ljudi umire od stanja povezanih s pretilošću nego od stanja povezanih s pothranjenošću. Stanje pretilosti je danas epidemijskih razmjera. Prema podatcima Svjetske Zdravstvene Organizacije, više od 1,6 milijardi odraslih osoba, odnosno 40% svjetske odrasle populacije imalo je prekomjernu tjelesnu težinu u 2016. godini.
Pretilost i zdravlje
Pretilost povećava rizik od brojnih zdravstvenih stanja uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, poremećaje mišićno-koštanog sustava kao što je osteoartritis, apneju za vrijeme spavanja, povišen kolesterol, žučni kamenci, masna jetra, astme i određenih oblika raka uključujući rak endometrija, dojke, jajnika, karcinoma prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva.
Mnoga od ovih zdravstvenih stanja mogu se povezati s metaboličkim sindromom kojemu je u srži pretilost. Metabolički sindrom uključuje visoki krvni tlak, visok šećer u krvi, višak tjelesne masnoće u području struka i abnormalne razine kolesterola.
Ako ne promijenite način života kako biste kontrolirali prekomjernu težinu, mogli biste razviti otpornost na inzulin, što može uzrokovati porast razine šećera u krvi. Na kraju, inzulinska rezistencija može dovesti do dijabetesa tipa 2. Visoki kolesterol i visoki krvni tlak, koji su oboje povezani s pretilošću, mogu pridonijeti nakupljanju plaka u arterijama. Ovi plakovi mogu suziti i očvrsnuti arterije, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Prekomjerni unos energije dovodi do povećanja masnih stanica što može uzrokovati oštećenje metabolizma lipida, promijenjeno izlučivanje adipocita, upale i inzulinska rezistencija. Nakon ovoga slijedi povećanje sustavne upale u tijelu i u drugim organima kao što su jetra i mišići.
Kada smo upoznati sa svojim zdravstvenim stanjem, možemo raditi na sebi i poduzeti nešto za svoje zdravlje. Nikada nije kasno da promijenite loše navike i počnete živjeti zdravijim, energičnijim i ispunjenim životom. Za dugotrajan uspjeh najvažniji su mali koraci jer se ne mijenjamo kada radimo nešto ponekad, mijenjamo se kada promijenimo ono što radimo svakoga dana. Za dodatan poticaj i puno kvalitetnih informacija pripremili smo e-knjigu Cjelovita biljna prehrana za početnike. Preuzmi e-knjigu OVDJE i počni živjeti zdravije još danas.
